Ostaci starih zidina i gradska kula podsjećaju na vrijeme knezova Frankopana čija je četiri stoljetna vladavina ostavila duboke duhovne i materijalne tragove u Vinodolu. Svoj najveći procvat Bribir doživljava u vrijeme kneza Bernardina Frankopana koji učvršćuje kaštel i gradske zidine. Kada je 1848. godine ukinuto bribirsko vlastelinstvo općinska vlast je porušila Vela i Mala vrata i kaštel, a na njegovu je mjestu sagrađena škola. Tako je u ruševinama završila duga i slavna povijest bribirske utvrde. Jedini ostatak bribirske utvrde je četverokutna kula iz 1302. godine i dio zidina. Sa brežuljka na kojem je smješten stari grad puca pogled na dolinu i Novi Vinodolski. Umjetnička renesansna djela u crkvi sv. Petra i Pavla svjedoče o visokoj razini kulturnih i civilizacijskih dosega srednjovjekovnog Vinodola i jakim vezama sa Europom.
GRADSKA KULA S DIJELOM ZIDA
Ostaci nekadašnjeg kaštela, srednjovjekovne gradine iz 12. stoljeća. Kaštel je od 13. stoljeća u posjedu Krčkih knezova, a od 16. stoljeća drže ga grofovi Zrinski. U 19. stoljeću porušeni su gradski bedemi i kule, jedino je ostala sačuvana četverokutna kula iz 1302. godine i dijelovi gradskog bedema na sjevernoj strani.
CRKVA SV. PETRA I PAVLA
Sagrađena je 1524. godine na mjestu stare crkve koja je zasigurno postojala još u vrijeme donošenja Vinodolskog zakona 1288.godine, a vjerojatno i ranije. U prvoj polovini 18. stoljeća je proširena, preuređena i barokizirana. Zapaljena je krajem 1944. godine, a obnovljena osamdesetih godina 20. stoljeća.
Iz bogate riznice župne crkve sv. Petra i Pavla izdvajamo renesansni reljef Bogorodice s Kristom ili Bijele Gospe, rad fjorentinskih majstora u bijelom mramoru, sliku Jacopa Palme mlađeg Pranje nogu, djelo visoke umjetničke vrijednosti, a značajni su i renesansna kustodija sa željeznom rešetkom iz 15. stoljeća i glavni mramorni oltar rad kipara Antonia Michelazzia. Crkvi sv. Petra i Pavla pripada i križ krbavskih biskupa tzv. Milonjin križ iz 13. stoljeća kojeg je u Vinodol donio biskup Modruša Krištafor, a čuva se u Rijeci.
Slike i tekst preuzeti sa http://www.tz-vinodol.hr/
